Malalan

O dijamantima

Malalan


Dijamanti su oduvijek, pa tako i danas, smatrani najvrednijim prirodnim materijalom na svijetu. Tijekom milijuna godina, pod ekstremno visokim tlakovima i temperaturama, formacija čistog ugljika pretvorila se u najtvrđu prirodnu tvar na svijetu ispod Zemljine površine. Vulkanskim djelovanjem dijamanti su došli do ruku čovjeka.


Preciznim dizajniranjem, prvenstveno brušenjem i poliranjem, iz dragog kamena izvlači se primamljiv sjaj; razlog je to zbog kojeg se dijamanti oduvijek smatraju ženinim najboljim prijateljem. Dijamante si međusobno poklanjamo kao znak ljubavi, njima obilježavamo uistinu posebne prilike ili se njima jednostavno koristimo da bismo začinili svoj svakodnevni izgled. Kao i puno drugih stvari, dijamanti ne podliježu pravilu „što veće to bolje”, stoga moramo biti upućeni u više toga prilikom odabira savršenog dragulja za posebnu priliku.


Vađenje dijamanata

Drago kamenje vadi se u velikim rudnicima diljem svijeta. Najveća nalazišta raštrkana su diljem Afrike, u nekim dijelovima Južne Amerike, Rusije i Australije. Radnici u površinskim ili podzemnim rudnicima, ili ispod površine mora, premještaju velike količine kamenja, šljunka i finog pijeska u kojima su skriveni sirovi kristali različitih veličina i boja. Da bi se pronašao jedan karat dijamanta, potrebno je pažljivo pretražiti nekoliko tona otpadnog materijala! Nakon što se odvoje od ostalog kamenja, dijamanti se klasificiraju u više od 5000 kategorija na temelju četiri ključna čimbenika: masa, boja, jasnoća i brušenje.

Da bi se pronašao jedan karat dijamanta, potrebno je pažljivo pretražiti nekoliko tona otpadnog materijala.

Masa

Karat je osnovna jedinica za izražavanje mase tog dragog kamena. Dijamant koji ima masu jednog karata teži točno 0,2 g. U prošlosti se masa mjerila pomoću ručnih vaga s utezima načinjenim od različitih materijala.

Za precizno mjerenje upotrebljavale su se sjemenke rogača zbog njihove postojane težine. Njihov naziv na grčkom jest Kerátion, pa otud i riječ „karat”. Masa najmanjih dijamanata u prirodi iznosi otprilike stotinu karata, dok su najveći dosad pronađeni dijamanti težili više od 3000 karata. Prilikom kupnje dragulja moramo biti svjesni da cijena dragog kamenja s potpuno istom čistoćom i bojom eksponencijalno raste s težinom – što je dijamant teži, to se rjeđe pojavljuje u prirodi, pa je i cijena po svakom karatu viša.

Mnogi vjeruju da se karatima iskazuje veličina dijamanta, no to nije tako.

Oblici

Dijamanti u različitim oblicima bruse se i poliraju primjenom različitih tehnologija. Prilikom oblikovanja sirovog kamena primjenjuju se različite tehnologije kako bi bilo što je moguće manje otpada i tako postigla maksimalna masa kvalitetnog brušenog dragog kamenja različitih veličina. Klasični oblici dijamanata određuju se tako da se njihovom preciznom obradom osigura najveći i najujednačeniji mogući sjaj. Najpopularniji oblik brušenja dijamanata naziva se briljant. Ime je dobio upravo zbog savršene igre svjetlosti prilikom pomicanja tog minerala, a sama riječ dolazi od talijanske riječi brillare – sjajiti se.

Smaragd
Srce
Princeza
Trilijun
Markiz
Jastučić
Briljant

Brušenje

Prilikom odabira dragulja za nakit, od velike je važnosti postupak brušenja. Taj nas pojam može navesti da pogrešno pomislimo da se odnosi na jedan od prethodno navedenih oblika, no to nije tako. Dobro brušenje definirano je proporcijama već gotovog kamena, njegovom simetrijom i kvalitetom poliranja, koji se odražavaju u visokom sjaju, raznobojnim refleksijama te igri svjetla i sjene tijekom pomicanja dijamanta.

Putanju svjetla kroz dijamant određuju brušene površine različitih oblika koje se nazivaju fasete. Pravilno pozicionirane fasete osiguravaju da se većina svjetla koja pada na brušeni kamen odbija kroz veliku gornju površinu. Nepotpun sjaj može biti posljedica loše obrade zbog čega svjetlost prolazi kroz dno kamena ili se ne reflektira u cijelosti simetrično. 

Kada govorimo o proporcijama brušenog kamena ne uzimamo u obzir samo odnos između visine, širine i dubine već i kutove brušenja te omjere između veličine i broja faseta. Lošim se brušenjem dijamanti najveće kvalitete mogu uvelike deformirati, dok se izvrsnim brušenjem iz dijamanata nešto lošije kvalitete može izvući najveći mogući sjaj.

Lošim se brušenjem dijamanti najveće kvalitete mogu uvelike deformirati, dok se izvrsnim brušenjem iz dijamanata nešto lošije kvalitete može izvući najveći mogući sjaj.

Boja

Dijamanti se u prirodi pojavljuju u različitim bojama. Neke su visoko na cijeni, s tim da su posebno poželjni bijeli dijamanti. Njihova se kvaliteta uglavnom stupnjuje prema ljestvici koju je odredio američki gemološki institut G.I.A. Kod bezbojnih, bijelih dijamanata u kojima nema boje, u pravilu raste i cijena – najveću vrijednost ima potpuno bijelo kamenje.

U skladu s postojećom ljestvicom dijamant s najmanje boje do danas označen je slovom D. Oznake A, B i C rezervirane su za drago kamenje koje ćemo možda pronaći u budućnosti. Ako dijamant kupujemo kao ulaganje, pritom naravno biramo što manje obojene uzorke, dok je situacija nešto drugačija kada je riječ o draguljima za nakit. Na boju kamena često utječe boja materijala koji ga okružuje. Tako će dijamant s nešto više boje izgledati sjajnije ako se ugradi u nakit od žutoga zlata umjesto u onaj od bijeloga zlata.

Prema ljestvici boja instituta G.I.A. dijamanti različitih boja vrednuju se slovima: oni obilježeni slovom Z imaju izrazito žutu boju, dok A označava potpuno bezbojni mineral.

Čistoća

Dijamanti su kristali čistoga ugljika koji nastaju pri iznimno visokim tlakovima i ekstremno visokim temperaturama u unutrašnjosti Zemlje. Budući da nastaju u prirodnom okruženju, unutar njih često se pojavljuju nepravilnosti u obliku tamnijih točaka. Prilikom brušenja nepravilnosti se nastoje ukloniti ili namjestiti unutar kamena tako da budu što je manje moguće vidljive kroz veliku gornju fasetu. Čistoća dijamanta ključan je element pri određivanju njegove cijene.


Čistoća dijamanta ključan je element pri određivanju njegove cijene.