Tjaša Malalan

Zlato

Tjaša Malalan

Svi znamo da je zlato jedan od najpopularnijih plemenitih metala, to ne treba posebno objašnjavati. Također znamo i da se ljudi već više od 6000 godina koriste zlatom kako bi ukrašavali svoja tijela, a nije nam nepoznata ni činjenica da je taj plemeniti metal bio jedna od prvih valuta i da je dugo vremena zlato služilo za određivanje vrijednosti novca. 


No to nije sve. Znate li da bi količina zlata koje se nalazi u Zemljinoj kori bila dovoljna da se čitav planet obloži s 45 centimetara debelim slojem zlata?

Zlato je idealno za izradu nakita ne samo zbog svojih antialergijskih svojstava i činjenice da ne oksidira nego i zato što s vremenom ne gubi sjaj te zato što se vrlo lako kuje.

Kako bismo zlatu povećali tvrdoću ili mu promijenili boju, miješamo ga s drugim metalima. Finoća zlata, udio zlatnih dijelova naspram drugih metala u leguri, određuje se po broju zlatnih jedinica na ukupnih 1000 čestica odnosno karata. 

Kvaliteta zlata u nakitu može se utvrditi na temelju žiga koji se nalazi otisnut na svakom komadu nakita. Žigovi se uglavnom nalaze na manje vidljivim dijelovima nakita.

Kvaliteta zlata u postotku zlata, čistoći i karatima



Postotak zlata
Čistoća
Karati
100 %1000 fine24 karata
91,7 %917 fine22 karata
75,0 %750 fine18 karata
58,5 %585 fine14 karata
41,6 %416 fine10 karata
Zlato se iskapa na svim svjetskim kontinentima. Zapadna Afrika, Australija i Dominikanska Republika imaju najveće zalihe zlata. 
Simbol
Kemijski je simbol za zlato Au i dolazi od latinske riječi aurum.
Karat
Karat je jedinica kojom se mjeri težina dijamanata, ali i zlata. Razlika je što kod zlata mjerimo njegovu čistoću, a ne težinu. 
Boja
Kako bismo promijenili boju zlata, dodajemo različite metale u leguru. Ako dodamo paladij, zlato postaje bijelo, ako dodamo bakar, zlato poprima razne nijanse ružičaste, dok ako dodamo bakar i kadmij, zlato poprima zelenkastu boju.  
Ruda
Zlato se zajedno s drugim plemenitim metalima pronalazi u obliku rude ispod Zemljine površine. Tona rude sadrži otprilike 6,5 grama zlata.
Težina
Jedna litra zlata teži otprilike 19,3 kg.
Površinska obrada
Zlato se može obojiti i površinskom obradom. Primjenom procesa elektrolize na njegovu površinu možemo nanijeti sloj rodija ili rutenija čime ono postaje bijelo ili crno. Zlatu možemo dodati patinu koristeći se različitim legurama koje sadrže sumpor ili kisik. Dodajući sloj oksida na površinu, zlato možemo obojiti čak i u plavu boju.
Ukupna količina dosad iskopanog zlata iznosi otprilike 160 000 tona. Količina je to koja bi mogla ispuniti više od tri olimpijska bazena.
Kovnost
Jednu uncu zlata (31,10347687 g) možemo istući u više od 80 kilometara dugu nit ili je razvući u tanku plahtu površine veće od 9 m2.
Elektronica
Zlato se zbog svoje visoke provodljivosti i otpornosti na koroziju često upotrebljava u elektronici. Apple je u 2015. iz odbačenih mobilnih telefona dobio približno tonu zlata u vrijednosti od 38 milijuna eura.
Krv
Svaka osoba ima u tijelu otprilike 0,2 mg zlata koje se najvećim dijelom nalazi otopljeno u krvi.
Olimpijska medalja
Olimpijska zlatna medalja sadrži samo 1,34 % zlata.
Najveći
Najveća zlatna poluga teži 250 kilograma dok najveći zlatni novčić, proizveden u Australiji, teži 1000 kilograma.
Indijske kućanice posjeduju 11 % svjetskih rezervi zlata, što je više nego što SAD, Švicarska i Njemačka imaju zajedno. Više od 200 milijardi eura vrijedno zlato leži pod ulicama Londona. To je otprilike petina zlatnih rezervi svih svjetskih vlada.