Nejc Puš
IWC Schaffhausen

Kalendar u ručnom satu

Nejc Puš
IWC Schaffhausen

Na ručnim satovima često možemo primijetiti prozorčiće u kojima se svaka 24 sata izmjenjuju brojevi od 1 do 31, a na nekima od njih dodani su i dani u tjednu, mjeseci i godine. Međutim, nisu svi mjeseci jednako dugi i nema svaka godina 365 dana. Budući da između kalendarske i solarne godine postoji razlika od šest sati, svaka četvrta kalendarska godina ima 366 dana, s tim da se u našem mjerenju vremena u svakih 400 godina tri prijestupne godine ne računaju kao takve.


Uzevši u obzir sve te kalendarske promjene, ne možemo se ne zapitati kako majstori urarstva uspijevaju „programirati” mehaničke satove stoljećima unaprijed. 

Kalendari satova u ovom članku

Kalendar mjesečevih mijen


Sve što pored sati, minuta i sekunda daje dodatne podatke o praćenju vremena, zove se komplikacija. Glavni razlog izrade kalendara jest taj da se prikažu mjesečeve mijene s obzirom na to da, za razliku od kalendarskih mjeseci i godina, svaki mjesečev ciklus traje točno 29,53 dana. Za prikaz mjeseca, onako kako ga vidimo osvijetljena na nebu, na brojčaniku je ispod posebno osmišljenog prozorčića postavljen disk s dva svijetla kruga. Disk predstavlja mjesec te u jednom mjesečevom ciklusu napravi pola kruga.


Kalendarski datum prikazuje se u prozorčiću datuma na brojčaniku pod kojim rotira disk s 31 znamenkom. Postoji i verzija s velikim prikazom datuma kod kojeg broj u datumu čine dva diska: lijevi disk s brojevima od 1 do 3 i desni s brojevima od 0 do 9. Još jedna poznata verzija jest s prikazom datuma na sporednom brojčaniku na kojem se datum može očitati pomoću dodatne kazaljke koja se kreće po obodu brojčanika. Ono što je zajedničko svim običnim kalendarima jest to da se moraju iznova postavljati na kraju svakog mjeseca koji nema 31 dan.

Digitalni prikaz datuma i mjeseca
Glavni razlog izrade kalendara jest taj da se prikažu mjesečeve mijene s obzirom na to da, za razliku od kalendarskih mjeseci i godina, svaki mjesečev ciklus traje točno 29,53 dana.

Godišnji kalendar


Kako bi se izbjeglo opetovano namještanje sata svaki drugi mjesec, majstori urarstva još su u 19. stoljeću nadogradili komplikaciju tako da na kraju svakog 30-dnevnog mjeseca disk s datumom preskače broj 31. Međutim, ta srednja komplikacija ima jedan nedostatak: u veljači broji 31 dan i ne razlikuje prijestupne od običnih godina.

Stoga je godišnji kalendar potrebno iznova namještati jednom godišnje i to na kraju mjeseca veljače. Sofisticirani godišnji kalendari postavljeni su za 1461 dan, što znači da ih je potrebno namjestiti (prilagoditi) jednom u četiri godine.      

Trajni kalendar


Najsofisticiranija verzija kalendara ručnog sata zove se trajni kalendar. Ti izrazito kompleksni satovi točno prikazuju datum, dan, mjesec i godinu te, za razliku od godišnjeg kalendara, u obzir uzimaju manji broj dana u veljači pa čak i prijestupne godine. Unatoč složenosti mehanizma, komplikacija trajnog sata nije programirana za tri slučaja u svakih 400 godina kada se prijestupne godine računaju kao obične. Ako ste ponosni vlasnik trajnog kalendara, vaši će ga unuci morati ponovno postaviti u 2100.

Ako ste ponosni vlasnik trajnog kalendara, vaši će ga unuci morati ponovno postaviti u 2100.

Jednadžba vremena

Svi napori majstora urarstva da stvore mehanizam koji bi sam po sebi slijedio stalne promjene broja dana u mjesecu ili godini, posljedica su razlike u duljini trajanja kalendarske i solarne godine. Nadograđena komplikacija trajnog sata na brojčaniku pokazuje ne samo „uobičajeno” vrijeme već i razliku između solarnog i kalendarskog vremena. 

IWC Portugieser SIderale